ZEMLJA TISUĆU JEZERA

 

Bijela prijestolnica Helsinki

 

 

Helsinki obilazimo na putovanju: Helsinki - Hἃmeenlinna - Tampere – Turku - Stockholm - Sigtuna - Uppsala - Tallinn 8 dana avionom iz Ljubljane, Veljača 2024. 

 

Finska se često poetično naziva zemljom tisuću jezera, no to je uistinu eufemistična titula jer ova ljepotica sjevera zapravo ima 180 000 jezera. U potpunosti okružen jezerima u toj regiji nalazi se Tampere – drugi po veličini grad u Finskoj i bivše industrijsko središte čije nekadašnje tvornice cigli i pamuka danas služe kao restorani, barovi i umjetnički prostori te tako gradu daju posebnu industrijsku artsi atmosferu. Crvene cigle specifične su za još jedan gradić na finskim jezerima – Hämeenlinna. Smještena na jezeru Vanajvesi, Hämeenlinna je dobila ime po dvorcu Häme (Hämeen – Hämein, linna – dvorac), pritom Häme je ime za podskupinu finskog naroda te finsku geopolitičku regiju. Häme je najbolje očuvani dvorac u Skandinaviji, datira još iz srednjeg vijeka, a iako je gradnja započela u 13. stoljeću, mnogi kažu kako je građen kroz period od 700 godina – sve do danas. S obzirom na to da je cigla bila rijetkost u srednjovjekovnoj Finskoj, to je ovom dvorcu davalo na osobitoj posebnosti i važnosti.

 

Nešto južnije, na obalama Baltičkog mora smjestile su finske prijestolnice – nekadašnja prijestolnica Turku ovaj status izgubila je u 20. stoljeću u korist baltičkog bisera Helsinkija. Smješten na zapadnoj obali, Turku odiše švedskom kulturom. Naime, švedske i ruske vlasti oblikovale su jedinstven način života i osebujan odnos prema ostatku zemlje. U gradskoj vizuri osobito se ističe katedrala čija je gradnja započela još u srednjem vijeku, a u doba reformacije pretvorena je u evangeličko-luteransko crkvu i središte. U katedrali su u vrijeme velikih i brojnih ratova 16. stoljeća vječno počivalište pronašli brojni švedsko-finski heroji, a uz nju se vezuje i uspostava Kraljevske Akademije u Turku.

 

Bijela prijestolnica, kako se još naziva finska metropola, Helsinki proglašen je trećim najboljim gradom za život u svijetu, a uz Rovaniemi u Lapladu, smatra se i najvažnijim turističkim odredištem u Finskoj. U vizuri ovog veličanstvenog grada ističu se katedrala na Senatskom trgu koja je u 19. stoljeću izgrađena u čast ruskog cara Nikole I. – koji je ujedno nosio i titulu veliki nadvojvoda Finske, a do finske nezavisnosti 1917., katedrala je nosila njegovo ime. Izgrađena u neoklasicističkom stilu, zamišljena je kao kulminacija Senatskog trga, uz druge značajne građevine poput starog sveučilišta i senata. Uz njih, na trgu se nalazi kip Aleksandra II, reformatora koji je ukinuo ropstvo te kuća Sederholm – najstarija građevina u Helsinkiju. Svojedobno je bila najimpresivniji privatni dom u gradu, a u nazad tridesetak godina u njoj je smješten muzej. Raspored institucija na ovom trgu, prema zamisli arhitekta Carla Ludviga Engela, simboliziraju jedinstvo političke, religijske, znanstvene i komercijalne moći Helsinkija.   

 

 

Kamena crkva, kako se često naziva crkva Temppeliaukoi, još je jedan jedinstveni arhitektonski simbol Helsinkija, proizašao iz zamisli braće Suomalainen šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uklesana u stijenu, ova crkva uistinu je osebujan prizor te najpopularnija atrakcija Helsinkija. Zbog bolje akustike, braća Soumalainen odlučila su i na unutrašnjim zidovima ostaviti goli kamen, što sa staklenom kupolom koja natkriva čitavu crkvu, stvara kontrast koji ostavlja bez daha.

Iz istog razdoblja datira još jedan simbol finske metropole – Sibeliusov spomenik.  Jean Sibelius bio je značajan finski kompozitor, a njegov značaj za finski narod često se uspoređuje s onim Puškina za Rusiju. Spomenik je djelo Elie Hiltunen, sa svojih šestotinjak cijevi podsjeća na orgulje. Specifičnost spomenika je i ta da ga posjetitelji mogu i čuti, a ne samo vidjeti, jer vjetar koji prolazi kroz brončane cijevi stvara jedinstvenu melodiju koja simbolizira skladbe velikog kompozitora. Spomenik se nalazi u istoimenom parku u srcu Helsinkija, nedaleko od mjesta gdje je Sibelius stanovao.

Konačno, šezdesetih je izgrađena i Finlandia, koncertna i kongresna dvorana arhitekta Alvara Aalta, još jedan arhitektonski pečat ovog grada. Osim specifičnog geometrijskog dizajna, ovu građevinu posebnom čini i optička iluzija što je jako karakteristično za djela Alvara Aalta. Zbog crnog trapeza na bijeloj mramornoj površini na tornju Finlandije, čini se kao da se toranj Nacionalnog muzeja, koji se nalazi preko puta ulice, nastavlja na dvoranu . Aalto je sam dizajnirao svaki detalj u Finlandiji, a unutrašnjost po principu Gesamtkunstwerk čini ovu građevinu pravim umjetničkim djelom.

Stora Enso, još jedno od mnogih dijela Alvara Aalta, nalazi se na poluotoku, tj. otoku Katajanokka. Uz Stora Enso, na otoku se još nalaze Wanha Satama, Katajanokka Casino, zgrada Ministarstva vanjskih poslova, Katajanokka terminal, ali bez sumnje najznačajnija građevina ipak je pravoslavna katedrala Uspenski (Uspenja Marijina). Cigle od kojih je ova impozantna građevina izgrađena, njih 700 000, zapravo su ranije činile tvrđavu Bomarsund koja je srušena tijekom Krimskog rata pa su cigle prenamijenjene za izgradnju katedrale. Uspenski se smatra najvećom pravoslavnom crkvom u zapadnoj Europi, a krasi ju i nekoliko iznimno vrijednih ikona. Ovu znamenitost godišnje posjeti pola milijuna turista.

Helsinki obiluje širokim avenijama i bulevarima, tržnicama, barovima i pivnicama pa je nemoguće posjetiti ga, a da se ne degustira vrhunsko finsko pivo te nacionalno piće – finska votka. Za one zimogroznije kojima alkohol nije dovoljan da ih ugrije nakon uzbudljivog dana na sjeveru, tu su uvijek tradicionalne finske saune i vanjski bazeni.

Helsinki obilazimo na putovanju: Helsinki - Hἃmeenlinna - Tampere – Turku - Stockholm - Sigtuna - Uppsala - Tallinn 8 dana avionom iz Ljubljane, Veljača 2024. 

Datum putovanja: 18.-25.02.2024. - garantirani polazak

Link na program putovanja: https://www.integral-zagreb.hr/hr/helsinki-stockholm-tallinn-8-dana-avionom